“Nit me zanima, niti znam”

Dok se po holovima, amfiteatrima i učionicama “šuška” da studentska populacija boluje od Bolonjske deklaracije, koja je postavila oštre granice pravila studiranja, kašnjenja kredita, nedostatka smještaja u domovima, njihovi predstavnici na Univerzitetu ćute. Bolonjski proces, uveden studijske 2003/2004. godine, ukinuo je brojne pogodnosti iz ranijeg sistema, omeo komunikaciju sa profesorima, koji ne mare za molbe studenata za naknadni termin kolokvijuma, a Studentski parlament za četiri godine nije izborio nijedan nije dodatni rok “bolonjcima”. Postavlja se pitanje da su tom studentskom tijelu ruke vezane zbog činjenice da ih, prema statutu, finansira upravo Univerzitet.
Naša raspitivanja o tome koliko je za njih učinjeno, dovelo je do poraznog podatka da većina studenata Univerizteta Crne Gore ne zna ko zastupa njihove interese kako na nivou fakulteta, tako i u univerzitestkim tijelima. Studenti ne znaju ni ime aktuelnog, predsjednika Studentskog parlamenta, kao što je slučaj i sa njegovim prethodnicima.
Studentkinja Elektrotehničkog fakulteta Andrijana Rajković kazala je “Danu” da za četiri godine nije znala ko je predsjednik parlamenta, tako da “ne znam ni ovog sad”.
- To me puno nije ni interesovalo, a mislim da to ne interesuje ni većinu ostalih studenata. Iskreno, mislim da ne rade nešto mnogo, pa se za njih zato i ne čuje toliko. Koliko ja shvatam oni bi trebalo da rade na poboljšanju našeg standarda, posreduju između uprava i studnata, obezbjeđuju da se naši zahtjevi ispune – smatra Rajković.
Student Pravnog fakulteta Bojana Danilović smatra da ako su se “parlamentarci prihvatili te funkcije, moraju da se zanimaju za sva studentska pitanja”.
- Ne znam ko je predsjednik Studentskog parlamenta. Na našem fakultetu to je Zoran Rakočević, a za dalje ne znam. Parlament bi trebalo da se brine o onome što nas interesuje – rokovi, domovi, krediti, sve što je za nas bitno. Često se dešavaju nepravde i situacije kada smo potpuno neobaviješteni. Dakle, parlament bi trebalo da bude neko ko će da reguliše odnose između uprava fakulteta i studenata. Kad ovo kažem, prvenstveno mislim na predstavnike sa Pravnog fakulteta, jer se u tom pravcu i školuju, tvrdi Danilović.
Njen kolega Dragutin Kalezić tvrdi da nije ni znao “da postoji predsjednik Studentskog parlamenta”.
- Znam da nas zastupaju Ivica Todorović i Zoran Rakočević, ali nisam znao da i iznad njih ima šef. Koliko ja znam, trebalo bi da se zalažu za prava studenata. Ne vjerujem da rade onako kako bi trebalo da se radi. Ali, ne vjerujem da su oni krivi zbog toga već da je čitav bolonjski sistem neprilagođen našem mentalitetu i zahtjevima – zaključuje Kalezić.
- Ne znam ko je predsjednik Studentskog parlamenta. Trebalo bi da se brinu o studentskim pravima, da nam bude bolje u svakom pogledu. Bar ja tako mislim. Žurim na predavanje – kazao je studnt Pravnog fakulteta Darko Žugić.
Njegov kolega sa Prirodno-matematičkog fakulteta Marko Vesković tvrdi da ne zna ni ko je predsjednik na toj univeriztetskoj jedinici, “a ne dalje”. On je kratko kazao da mu “nijesu neophodne bilo kakve usluge koje parlamentarci mogu da pruže”.
Studentski parlament osnovan je 2004. godine, a prema statutu radi se o “studentskom institucionalnom predstavničkom tijelu na Univerzitetu”. Parlamentarci treba da štite prava i interese studenata, iniciraju promjenu propisa u vezi sa visokim obrazovanjem, razmatraju pitanja od značaja iz društvenih oblasti. Navodi se da Studentski parlament brine i o sprovođenju programa od značaja za socijalno-ekonomski položaj studenata.

T. R.

Radović: Čini se da ništa ne radimo

- Iako se čini da ništa ne radimo, Studenstki parlament ima dosta projekata. Tu su aktivnosti u toku Nedjelje studenata, pa projekat stipendiranja koji smo dogovorili sa Savezom sindikata. Uz to, uskoro otvaramo novu skriptarnicu, gdje će kopiranje knjiga za sve studente biti najniže u gradu, kako bi mogli svi da ih priušte – tvrdi predsjednik Studentskog parlamenta Borjan Radović.
On navodi da Evropska studentska unija smatra da je mandat od godinu dana crnogorskog parlamenta isuviše kratak.
- U članicama te organizacije, mandat je najmanje dvije godine. Mi stremimo da postanemo njihova članica, jer su uključeni u rad svih evropskih tijela. Međutim, za to je neophodno izmijeniti Statut Univerizteta, pa trenutno radimo na toj inicijativi. Godinu dana je kratak rok za neke dugoročne projekte i nema vremena da se oni realizuju – objašnjava Radović.

Vukadinović: Moraju slušati

Univeriztestki profesor i sociolog Srđan Vukadinović apatičnost prestavnika studenata vidi i u činjenici da ih finansira Univeriztet, iako se u statutu te institucije navodi da parlament sa tim novcem “nezavisno posluje”. On smatra da je studentima lako manipulisati.
- Neka im se da samo neka mala pogodnost i za jedan dan će radikalno da promijene svoje stavove. Veliku ulogu u tome igra i činjenica da ih finansira Univerzitet, pa od njih može da traži da poštuju politiku koju oni zagovaraju – ističe Vukadinivić.